Na prošlotjednim (20. rujna) pokrajinskim izborima, Lijeva stranka možda ne bi ostvarila tako uvjerljivu pobjedu s gotovo 26 posto glasova da nije bilo jednog novog pravila: prvi put u povijesti Berlina, dobna granica za glasanje snižena je s 18 na 16 godina.
Zbog toga se broj birača nije značajno povećao. Od ukupno 2,5 milijuna građana s pravom glasa, samo oko 55 000 bilo je u dobi između 16 i 18 godina. Međutim, za mlade je ta promjena imala veliko značenje.
„Naravno, puno razgovaramo o politici u školi ili s prijateljima“, rekla je 17-godišnja Cecilia novinarima DW-a ispred svoje škole u Berlinu u ponedjeljak. „Sve smo vrlo politički angažirane, sudjelujemo u mnogim demonstracijama.“
Mladi socijalisti
Čini se da se taj duh prosvjeda odrazio i na glasačke navike mladih Berlinčana. Iako službene izlazne ankete instituta Infratest dimap ne razlikuju posebno glasove mlađih od 18 godina, podaci po dobnim skupinama pokazuju da su birači ljevice prvenstveno mlađi.
Za tu socijalističku stranku glasalo je oko 43 posto građana u dobi od 16 do 24 godine, što je porast od čak 25 postotnih bodova u odnosu na pokrajinske izbore 2023. godine.
To ne iznenađuje 17-godišnju Lisku: „Ljevica me posebno privukla zbog društvenih pitanja, poput snižavanja cijena i pristupačnijeg stanovanja.“
Najamnine u Berlinu doista rastu velikom brzinom, za oko sedam posto samo u posljednje dvije godine. To najviše utječe na one koji prvi put traže stan.
Ankete pokazuju da čak 37 posto birača vjeruje da je ljevica stranka koja bi mogla osigurati pristupačnije stanovanje.
Cecilia kaže da su stanarine, kao i planovi konzervativne berlinske vlade da smanji proračun za obrazovanje, bili vruća tema među njezinim prijateljima.
„Svi dođemo u godine kada se želimo odseliti od roditelja, a to je u Berlinu gotovo nemoguće“, kaže ona. „Osim toga, tu su i pitanja škola i obrazovanja, odnosno kako spriječiti dodatna smanjenja u tim područjima.“
Mladi radikali?
Katrin Fese iz Njemačke zaklade za djecu i mlade (DKJS) objašnjava za DW: „To su pitanja koja izravno utječu na mlade. Zato ih treba shvatiti ozbiljno i pitati za njihovo mišljenje.“
Prema njezinim riječima, ljevica je uspjela mobilizirati mnoge ljude koji inače ne glasaju. “To nisu samo mladi birači. To su ljudi kojima se političari prije nisu obraćali.”
Tijekom cijele kampanje, CDU, stranka sadašnjeg gradonačelnika Kaija Wegnera, predstavljala je ljevicu kao stranku opasnih radikala. No, čini se da to nije odvratilo mlade birače. Neki smatraju da mladi ljudi ionako češće biraju političke ekstreme.
Cecilia razumije takvu tvrdnju: „Mislim da je općenito istina da su mladi ljudi često puno ekstremniji od starijih generacija. I vidim da ponekad postoje vrlo ekstremna mišljenja.“
Međutim, postoje podaci koji dovode u pitanje taj stereotip. Statistike Infratest dimap pokazuju da je najveća skupina ljevičarskih glasača bili građani u dobi između 25 i 34 godine, njih oko 49 posto.
Za AfD, najveću podršku pružili su birači u dobi između 60 i 69 godina, gdje je 23 posto ispitanika podržalo stranku. Među mladima u dobi od 16 do 24 godine, samo 12 posto glasalo je za AfD.
Što mladi ljudi zapravo žele?
Politolog Gefjon Of, koji je istraživao političko ponašanje mlađih generacija, smatra da sama dob ne dovodi do podrške antidemokratskim strankama.
„Iako mlađi ljudi mogu imati nešto radikalnije stavove, statistike pokazuju da muškarci srednje dobi češće glasaju za AfD nego mladi muškarci“, kaže ona. „Drugim riječima, sama dob ne znači veću vjerojatnost glasanja za antidemokratske stranke.“
Po njezinom mišljenju, mlade birače ne karakterizira toliko radikalizam koliko slabija privrženost određenim političkim strankama.
„Na saveznim izborima 2021. godine zaštita klime bila je glavna tema i mnogi mladi ljudi glasali su za Zelene upravo zbog toga“, objašnjava Of. „Na tim izborima pitanje pristupačnog stanovanja bila je glavna tema ljevice. Zato mladi ljudi više glasaju prema problemima nego prema strankama, a lakše je prebacivati se iz jedne stranke u drugu.“
Također vjeruje da je mlađa generacija manje opterećena stigmom koju ljevica još uvijek nosi među starijim građanima. Mnogi stariji ljudi još uvijek povezuju tu stranku s komunističkom diktaturom bivše Istočne Njemačke.
Katrin Fese navodi rezultate istraživanja “VoiceUp” koje je provela Njemačka zaklada za djecu i mlade. “Mladi ljudi žele solidarnost, sudjelovanje u društvu i pozitivnu perspektivu za svoju budućnost, ali takva iskustva doživljavaju prerijetko.”
Feze zaključuje: „Upravo ta iskustva oblikuju društveni okvir u kojem mladi donose svoje političke odluke.“
Izvor vijesti: haber.ba
