Ako do kraja mjeseca BiH ne usvoji zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom i zakon o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje, BiH bi se definitivno mogla naći na sivoj listi MONEYVAL-a, komiteta eksperata Vijeća Evrope za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Posljedice bi mogle biti katastrofalne po ekonomiju, građane i ukupan finansijski sistem, a u pitanje bi definitivno mogla doći i sredstva iz Plana rasta EU za BiH.
Peti krug
Ekonomski stručnjak Draško Aćimović podsjeća da je BiH trenutno na listi rizika Radne grupe za finansijske akcije (Financial Action Task Force – FATF), u četvrtoj, pretposljednjoj grupi zemalja, skupa s Bolivijom, Jemenom, Sirijom, Laosom i Kongom. U okviru petog kruga evaluacije, na vlasti BiH se već godinu dana čeka da usvoje neophodne zakone, a evaluacijski period ističe do kraja februara.
Siva lista
– Postoje dvije opcije. Jedna je da se u narednih nekoliko dana usvoje zakonski i podzakonski akti, pa da možda BiH dobije dodatnih 6 mjeseci do godinu dana u kojem bi se ocijenila primjena ovih zakona. To u suštini znači pokretanje krivičnih postupaka, hapšenja i procesuiranja. Druga mogućnost je da se ništa ne uradi i da BiH dođe na sivu listu – kaže Aćimović.
Pojašnjava da posljedice dospijeća na sivu listu danas nisu iste kao prije deset i više godina, jer su se promijenili međunarodni odnosi, kao i globalni finansijski okvir.
– Kontrola finansijskih transakcija danas je puno strožija nego prije i ako vas stave na sivu listu posljedice će biti mnogo teže. O najcrnjem scenariju ne želim govoriti, ali u nekoj najblažoj varijanti privreda će biti usporena sigurno za 50 posto, fizička lica za 50 do 70 posto teže, transakcije će biti skuplje i nećemo ući u SEPA sistem (Jedinstveno područje plaćanja u eurima), u kojem su već sve naše komšije. To znači da bismo iz četvrte grupe rizika mogli doći u petu, gdje je lista zemalja ratnog područja – dodaje Aćimović.
Sporije i skuplje transakcije
Iz Udruženja banaka BiH ranije su za „Avaz“ pojasnili da bi, ulaskom BiH na sivu listu FATF-a i MONEYVAL-a, međunarodne finansijske transakcije bile sporije i skuplje. To uključuje i doznake iz inostranstva, ključne za ekonomiju i socijalnu stabilnost u BiH.
Izvor vijesti: haber.ba
