Uvodničar je bio prof. dr. sc. Ahmed Kico, sigurnosni stručnjak, koji je istakao da se hibridno djelovanje (ratovanje) definira kao proces korištenja kinetičkih i nekinetičkih ubojitih sredstava, jedno njihovo združeno djelovanje.
“Eklatantni primjeri hibridnog rata viđeni su u ruskom hibridnom ratu protiv Ukrajine. Prije raspoređivanja ruskih vojnih jedinica na Krimu, Rusi su upotrijebili druge nemilitantne mjere kao što je igranje politikom oko plinovoda, kupovinom političara i podržavanjem stranaka s krajnje desnice i ljevice koje imaju radikalne agende. Proteste na Majdanu za Evropsku uniju u Kijevu, Putinov režim je medijskim djelovanjem pretvorio u fašističku konspiraciju”, kazao je Kico.
Istakao je da Ruska Federacija, odnosno Putinov režim hibridnim djelovanjem ipak nije zaustavio približavanje Ukrajine EU-u i NATO savezu, ali je zato 20. februara 2022. godine počela agresiju na međunarodno priznatu i suverenu državu Ukrajinu.
“S ciljem odvraćanja pažnje od agresije na Ukrajinu, Putinov režim i u protekle dvije godine intenzivno preduzima hibridne operacije protiv zemalja Zapadnog Balkana, a najviše protiv Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Cilj Moskve je osigurati da BiH ne nastavi put ka NATO savezu. Nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, ozbiljne i veoma znakovite hibridne operacije protiv Bosne i Hercegovine, osobito na planu propagandnih dejstava odvijaju se i intenziviraju u kontekstu napada cionističkog režima Izraela na Palestince u Gazi. Bez obzira što su određeni zvaničnici Bosne i Hercegovine, mnoga udruženja i građani oštro osudili teroristički napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine, na civile i pripadnike vojske Izraela, određeni mediji iz bosanskohercegovačkog entiteta RS, Srbije, Hrvatske, Italije i Austrije, suptilno, a nekada i vrlo otvoreno podmeću mogući terorizam ‘terorističkih ćelija iz Bosne i Hercegovine’. Na taj način se vrši targetiranje naše države Bosne i Hercegovine kao ‘izvora nesigurnosti u Evropi'”, naglasio je Kico.
Istakao je da kako bi se Bosna i Hercegovina i njene institucije političkog i sigurnosnog sistema mogle suprotstaviti hibridnom ratu, potrebno je odmah u okviru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH formirati Odjel za suprotstavljanje hibridnim operacijama po uzoru na EU.
“U tom odjelu bili bi profesionalni analitičari i stručnjaci iz OSA BiH, ljudi iz akademske zajednice koji se bave sigurnošću, profesionalci iz SIPA-e, Granične policije i drugih agencija za provedbu zakona. Odjel bi kontinuirano analizirao hibridne prijetnje koje dolaze iz susjednih i drugih zemalja, prijetnje koje se pojavljuju unutar države Bosne i Hercegovine”, kazao je Kico.
Naglasio je da je neophodno nastaviti sa korištenjem svih raspoloživih institucija i procedura da se remetilački faktori uklanjaju iz političkog života (krivične prijave i istrage kantonalnih, entitetskih i državnog Tužilaštva BiH protiv nosilaca seperatističkog djelovanja, izazivanja vjerske i nacionalne netrpeljivosti i drugo).
Dodao je da u kontekstu pravovremenog suprotstavljanja medijskim propagandnim djelovanjima iz susjednih i drugih zemalja, neophodno je da se formira bosansko-hercegovačka i regionalna internetska medijska platforma za odbranu, sigurnost, vazduhoplovstvo, odbrambenu (namjensku i dualnu) tehnologiju i industriju.
“Bosna i Hercegovina ne smije dočekati inicijalni okidač mogućeg konflikta na način da nema resursa, kadrova ili organizacije da nije u stanju institucionalno vojno-bezbjednosno reagovati na svim nivoima i prema svim akterima”, upozorio je Kico.
Naglasio je da sigurnosni stručnjaci ističu da bi bilo važno da nadležni donosioci odluka naruče izradu studija i elaborata za prestruktuiranje, revitalizaciju i modernizaciju namjenske i odbrambeno-sigurnosne industrije u entitetu Federacija BiH.
“S ciljem efikasnog suprotstavljanja Rusiji, Mađarskoj, Srbiji i režimu iz bosanskohercegovačkog entiteta RS, odnosno nosiocima hibridnih operacija iz naznačenih država i entiteta, potrebno je da članovi diplomatskih i konzularnih misija BiH u inostranstvu, u rješavanje krize inkorporiraju što više međunarodnih i regionalnih saveznika u igru. I igrati više na angloameričke snage SAD-a, Kanadu, Australiju i Novi Zeland, a u drugom redu su tu Švedska, Norveška i Finska, a onda i pokušati doći do Španije, Švicarske, Belgije”, zaključio je Kico.
Izvor vijesti: haber.ba
