Broj oboljelih od tog sindroma, koji su iznijeli Centri za kontrolu i prevenciju bolesti, veći je nego što su prethodne studije ukazivale i to vjerovatno zato što su uračunati i neki pacijenti sa dugim kovidom.
Elizabet Anger, koautorka izvještaja zasnovanog na anketiranju 57.000 odraslih osoba u SAD tokom 2021. i 2022. godine, rekla je da to stanje „očigledno nije rijetka bolest“, prenosi Beta.
Hronični umor karakteriše najmanje šest mjeseci teške iscrpljenosti koja ne prolazi odmaranjem u krevetu.
Pacijenti takođe prijavljuju bol, moždanu maglu i druge simptome koji mogu da se pogoršaju poslije vježbanja, rada na poslu ili drugih aktivnosti.
Za sindrom hroničnog umora ne postoji lijek, kao ni test krvi ili pregled skenerom koji bi omogućili brzo postavljanje dijagnoze.
Ljekari nisu uspjeli da utvrde uzrok te bolesti, iako istraživanja sugerišu da je u pitanju produžena prekomijerna reakcija tijela na infekciju ili drugi udar na imuni sistem.
Sindrom hroničnog umora je postao poznat prije gotovo 40 godina, kada su brojni slučajevi prijavljeni u saveznim državama Nevada i Njujork. Neki ljekari su ga odbacili kao psihosomatski sindrom, a neki se i danas drže tog mišljenja, prema riječima stručnjaka i pacijenata, piše biznisinfo.
Izvor vijesti: haber.ba
