Kongres Sjedinjenih Država nedavno je, u okviru usvajanja vojnog budžeta i šire odbrambene strategije, izglasao i zakonski paket koji se odnosi na zapadni Balkan. Ovaj prijedlog zakona već je dugi niz godina bio u proceduri, a njegovo konačno usvajanje predstavlja značajan politički signal. Proces u američkom Kongresu inače teče sporo, a na republikanskoj strani postoji izražena tendencija da se zakonima ne stvara dodatni pritisak na predsjednika Donalda Trumpa. Za vrijeme Trumpovog mandata rijetko se događa da ga Kongres nečim obavezuje.
Upravo iz tog razloga usvojen je tekst s relativno blagim odredbama, koje u najvećoj mjeri ne nameću posebne obaveze Trumpovoj administraciji, osim obaveze redovnog izvještavanja o njenoj politici prema regionu. Iako zakon ne donosi dodatne obaveze za Trumpa, on je važan jer Kongres time usmjerava politički narativ prema temama koje kongresmeni smatraju ključnim.
Geopolitički fokus: Rusija, Kina i energetska sigurnost
Suština zakona je poziv na jači fokus administracije prema regionu, suzbijanje uticaja Rusije i Kine, te posvećivanje dodatne pažnje načinima za njihovo istiskivanje iz zapadnog Balkana. Važne odredbe zakona odnose se na potrebu snažnijeg američkog angažmana u energetskoj politici. To se posebno vidi u kontekstu Bosne i Hercegovine kroz projektat Južne interkonekcije, kojom bi se američki tečni gas dostavljao potrošačima, čime bi se smanjila strateška zavisnost od ruskog gasa koji sada stiže putem “Turskog toka” i preko Mađarske.
Uticaj ovakvog razmišljanja vidljiv je i u nedavno uvedenim sankcijama “Naftnoj industriji Srbije” i želji Sjedinjenih Država da se iz njenog vlasništva izbaci ruski kapital. Iako su sankcije usvojene prije ovog zakona, radi se o mjerama oko kojih i Kongres i Bijela kuća imaju široku podršku. Činjenica da se potom sklopio dogovor po kojem bi mađarski MOL mogao postati vlasnik NIS-a ukazala bi na to da Trumpova administracija i Rusija već pregovaraju o podjeli sfera uticaja u Evropi nakon završetka rata u Ukrajini. Podsjetimo, mađarski MOL je veoma blizak Moskvi, a vlada Viktora Orbana izborila je određene izuzetke od evropskih energetskih sankcija prema Rusiji.
Bosna i Hercegovina i poruka o stabilnosti
Kada je konkretno riječ o Bosni i Hercegovini, zakon poziva na očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta države, suprotstavlja se pokušajima destabilizacije i otcjepljenja – što se direktno odnosi na postupke vlasti u RS – te daje podršku demokratskim institucijama. Najvažnija odredba u ovom kontekstu odnosi se na obavezivanje Trumpove administracije i State Departmenta da redovno obavještavaju Kongres o dinamici primjene sankcija na zapadnom Balkanu.
U Kongresu je, naime, izražena velika kritika zbog ukidanja sankcija Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku RS, i njegovim saradnicima. Ipak, Kongres u ovom zakonu nije direktno ukinuo Trumpove odluke, iako je to teoretski mogao, već je samo zatražio od administracije da je o svim daljim aktivnostima obavještava. Kada je riječ o vanjskoj politici, Kongres rijetko donosi direktne naredbe predsjedniku, što je dio ustaljene prakse koja priznaje široku autonomiju izvršne vlasti u tom polju. Ovo je posebno izraženo dolaskom Trumpa na vlast, koji ne želi preveliki upliv Kongresa u svoje odluke.
Zakon o zapadnom Balkanu vjerovatno je i usvojen u ovoj formi kako bi se pridobili republikanski zastupnici za glasanje, a vjerovatno je i priključen zakonu o vojnom budžetu kako bi se osiguralo njegovo usvajanje. Kongres, inače, donosi tri vrste akata u odnosu na predsjednika: obavezujuće naredbe, dopuštenja te rezolucije i izražavanje mišljenja. Zakon o Balkanu uglavnom spada u treću i djelomično u drugu kategoriju, dok ga u prvoj kategoriji svrstava samo obaveza slanja izvještaja.
Iz svega se može zaključiti da ovim zakonom Kongres demonstrira da ne želi dati Trumpovoj administraciji potpuno odriješene ruke u regionu, ali istovremeno ne želi nametati svoja konkretna rješenja. Zakon, u obliku u kojem je usvojen, predstavlja kompromis između ove dvije grane vlasti i kao takav neće imati direktan uticaj na Trumpovu politiku, ali će je svakako moći simbolički usmjeravati u željenom pravcu, prenose Nezavisne novine.
Izvor vijesti: haber.ba
