Srđan Traljić o poraznim izvještajima za BiH: Onaj ko drži vlast, još uvijek je u našoj zemlji zaštićen od krivičnog gonjenja

BiH je ostvarila napredak za dvije pozicije u najnovijem izvještaju World Justice Reporta o vladavini prava za 2025. godinu i trenutno zauzima 70. poziciju. U medijima je prije nekoliko dana aktueliziran i izvještaj Transparency Internationala za prošlu godinu, prema kojem je naša zemlja, prema nalazima Indeksa percepcije korupcije, druga najkorumpranija država Evrope. Izvještaj za ovu godinu očekuje se u januaru 2026. godine, ali bez obzira na promjene za poziciju ili dvije, zabrinjavajuće je da je BiH već godinama zakovana za samo evropsko dno.

– Indeks vladavine prava World Justice Reporta ulazi u izračun indeksa percepcije korupcije. Generalno neke velike promjene definitivno ne očekujemo. Na dnu nas drži prvenstveno stanje u oblasti vladavine prava, odnosno u oblasti pravosuđa, gdje godinama imamo porazne rezultate u procesuiranju korupcije, posebno visoke korupcije. Nemamo zvučne optužnice, možda posljednjih godina nekoliko slučajeva, ali u najvećoj mjeri se radilo o ljudima koji su pali s vlasti, pa je došlo do nekog procesuiranja. Onaj ko drži vlast, još uvijek je u našoj zemlji zaštićen od krivičnog gonjenja. Brojne korupcijske sfere, koje potresaju javnost, ne procesuiraju se, pretiču jedna drugu – kazao je za “Avaz” Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću Transparency Internationala u BiH.

Zabrinjavajuće stanje je i u oblasti zaštite prijavitelja korupcije, a katastrofalno i u oblasti borbe protiv sukoba interesa, javnim nabavkama, slobodi medija …

– Ono što je ključno, to je Izborni zakon, zakonodavstvo u oblasti finansiranja političkih partija. Kroz različita istraživanja i podatke koje objavljamo pokazuju da se ogromna sredstva izlače iz javnog sektora u crne fondove, kojima upravljaju političke partije. Imamo također ozbiljno narušen i integritet izbornog procesa, pogotovo zbog svega ovog što se dešavalo u posljednje vrijeme a tiče se namještanja izbornih rezultata, dopisivanja glasova birača koji ne izađu na izbore, što je utvrđeno određenim sudskim presudama, ali to nije imalo nekog suštinskog efekta. Zato i legitimitet dobrog dijela vlasti dolazi u pitanje, a sve to je uništilo povjerenje javnosti u izborni proces – dodaje Traljić.

Naglašava da BIH s razlogom zauzima posljednja mjesta u Evropi, na samom začelju je regiona, jer od 2012. godine konstantno nazaduje. Još jedna potvrda da se na različite načine volja birača pokušava promijeniti izbornim krađama stigla je i tokom prijevremenih izbora za predsjednika RS. Dok se čeka odluka Apelacionog odjeljenja Suda BiH o žalbama na odluku CIK-a da izbore poništi na 136 biračkih mjesta, podrška projektu uvođenja novih izbornih tehnologija – skenera i uređaja za biometrijsku identifikaciju građana čini se nikad potrebnijom. Međutim, ona je samo deklarativna, dok se u pozadini ovaj projekat nastoji zaustaviti, pa je neizvjesno hoće li uopće biti realiziran.

– Određenim akterima ne odgovara da se ta nabavka realizuje i mi smo i očekivali sabotažu tog procesa. Imamo brojne žalbe koje su najavljene i ulažu se. Za sada je taj proces otvoren, transparentan, raspisana je određena nabavka, ali čini nam se da su se prijavili i oni koji imaju zadatak samo da sabotiraju taj proces. Tehnologija je definitivno neophodna i sami skeneri za projavljanje glasova, i sistem za elektronsku identifikaciju birača iz razloga što je i praksa, i što su presude sudova pokazale da je dominantan oblik krađe na brojanju glasova, na zapisnicima, i onaj veći na identifikaciji birača, gdje se dopisuju glasovi onih koji ne izađu na izbore. A s ovakvim biračkim spiskovima prostor za manipulaciju je ogroman, jer je ogroman broj ljudi koji se tu vodi, a ovdje uopšte više nije živi – ističe Traljić.

Lajkajte nas na Facebooku?

Izvor vijesti: haber.ba

prethodni članak

FBiH dobija novi zakon o zapošljavanju stranaca – cilj ublažiti nedostatak radne snage

sljedeći članak

Vehid Šehić o rokovima nakon odluke CIK-a BiH: Ponovljeni izbori za predsjednika RS mogli bi biti održani iza 10. januara