Rastuće napetosti između dvije zemlje povećale su percepciju rizika na globalnim tržištima, što utječe na cijene roba, javlja Anadolu Agency.
Kina je nedavno uvela dodatne mjere za ograničavanje izvoza rijetkih zemnih elemenata, a kao odgovor na to, američki predsjednik Donald Trump najavio je uvođenje 100-postotne carine povrh postojeće stope na kinesku robu počevši od 1. studenog, kao i kontrolu izvoza sveg ključnog softvera.
Trump je u nedavnoj objavi na društvenim mrežama rekao da Kina “namjerno ne kupuje” američku soju.
Međutim, otkako je Trump došao na vlast, Kina je diverzificirala uvoz soje kako bi smanjila ovisnost o SAD-u. Prema izvješćima, Kina još nije osigurala veliki dio svojih potreba za sojom za prosinac i siječanj, dok visoke brazilske cijene soje odvraćaju kupce.
Stoga bi Peking mogao biti prisiljen koristiti državne rezerve kako bi zadovoljio kratkoročne potrebe za sojom, a ta mogućnost utječe i na tržište soje.
Cijena soje bilježi umjereni rast od kraja prošle godine – 2025. je započela s 10,10 dolara po bušelu, tijekom godine pala je na 9,70 dolara, a zatim se stabilizirala oko 10,82 dolara.
„Soja ima sociopolitički značaj u Washingtonu, budući da su poljoprivrednici odigrali veliku ulogu u Trumpovom izboru“, rekao je za Anadolu Sadi Kaymaz, stručnjak za azijska tržišta.
Istaknuo je da su Sjedinjene Države, uz Brazil, jedan od dva najveća izvoznika soje na svijetu, dok Kina nije samodostatna kada je u pitanju ova kultura.
Kajmaz je izjavio da Kina, zbog svoje velike stočarske industrije, mora uvoziti značajnu količinu soje iz inozemstva, a zbog napetosti sa SAD-om Peking se posljednjih godina okrenuo Brazilu.
Rekao je da se soja ove godine slabo trguje na Čikaškoj robnoj burzi jer je Kina gotovo u potpunosti zaustavila narudžbe iz Sjedinjenih Država.
„Trump je ljut zbog toga, tvrdeći da Kina pokazuje neprijateljstvo smanjenjem narudžbi soje te je zaprijetio obustavom uvoza ulja za kuhanje iz Kine“, dodao je.
Visoke kamatne stope i rastući troškovi gnojiva vrše dodatni pritisak na poljoprivrednike.
„Poljoprivredni analitičari kažu da Kina do kraja godine treba kupiti oko deset milijuna tona soje“, rekao je.
Kajmaz je istaknuo da su pošiljke iz Brazila poskupjele za gotovo tri dolara po bušelu, zbog vremenskih uvjeta i troškova prijevoza, navodeći da je Kina, sredinom listopada, zauzela stav “pričekajmo i vidjet ćemo” jer su brazilske cijene bile visoke, a američka soja “politički neprihvatljiva”.
„Kineski poljoprivredni analitičari kažu da bi se u ovoj fazi mogle iskoristiti državne rezerve, jer komercijalne zalihe od 44 milijuna tona, koje su se nakupljale intenzivnom kupnjom tijekom nekoliko godina, mogu poslužiti kao tampon zona“, rekao je.
Kajmaz smatra da bi potencijalno primirje u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine moglo dovesti do rasta cijena soje.
„Brazil je u prvih devet mjeseci ove godine izvezao više od 102 milijuna tona soje, što je novi rekord“, rekao je. „Kineska potražnja u tome igra ogromnu ulogu – na svakih 100 tona soje koju je Brazil izvezao ove godine, 79 tona otišlo je u Kinu.“
Dodao je da je Kina najveće tržište za celulozu, kavu, kukuruz i mnoge druge resurse, kao i za najvećeg svjetskog proizvođača željezne rude – tvrtku Vale.
Nakon što je Tramp uveo carinu od 50 odsto na Brazil, Kina je počela sve više da kupuje arabika kafu.
Izvor vijesti: haber.ba
