Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan razgovarao je 30. novembra s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem i predsjednikom Masoudom Pezeshkianom tokom ključnog jednodnevnog posjeta Teheranu.
Fidan se također sastao s predsjednikom parlamenta Mohammadom Baqirom Qalibafom i Alijem Larijanijem, tajnikom Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost.
Ovaj posjet ističe se kao jedna od prekretnica u ponovnoj procjeni odnosa Turske i Irana, posebno s obzirom na trenutne geopolitičke i ekonomske izazove.
Također je poslužio kao uvod u 9. sastanak Vijeća za suradnju na visokoj razini između Turske i Irana , kojem će prisustvovati predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Razgovori su bili usmjereni na ključna područja poput trgovine i energetike, koja su temeljna za bilateralne odnose, kao i na praktične korake poput skorog otvaranja novog konzulata u istočnoj turskoj pokrajini Van.
Naglasili su potrebu za pojačanom saradnjom u području prometa i logistike, a također su naglasili važnost povećanja učinkovitosti graničnih prijelaza.
Što se tiče regionalnih sigurnosnih pitanja, obje strane složile su se da je izraelska agenda regionalnog širenja, posebno u Palestini – uključujući Gazu – i Siriju, “sigurnosna prijetnja broj jedan”.
Fidan je ponovio stav Turske protiv sankcija iranskom civilnom nuklearnom programu, nazivajući ih nepravednim, te naglasio potrebu za rezolucijom u skladu s međunarodnim pravom, uz brzi napredak regionalne integracije.
Fidan je razgovore opisao kao „iznimno produktivne“, spomenuvši da su obuhvatili širok raspon tema ključnih za prosperitet i ekonomske interese obje zemlje, posebno u trgovini i energetici.
Također je istaknuo potrebu za „učinkovitijim korištenjem granica“ i „povećanjem broja graničnih prijelaza“ kako bi se potaknula trgovina.
Što se tiče povezanosti, istaknuo je da potencijal obje zemlje u prometu i logistici nije u potpunosti ostvaren te da je potrebno poduzeti korake za rješavanje tog problema. Cilj je povećati obim trgovine na 30 milijardi dolara ili više.
Araghchi, iranski ministar vanjskih poslova, potvrdio je da je Teheran spreman produžiti svoj plinski sporazum s Turskom i dalje razvijati energetsku saradnju.
Obje strane također su raspravljale o potrebi uklanjanja prepreka trgovini i ulaganjima, pri čemu su tehnički sastanci i međuinstitucionalni razgovori istaknuti kao nužni koraci.
Ubrzo nakon posjeta, turski ministar energetike Alparslan Bayraktar izjavio je da će Ankara započeti pregovore s Teheranom o povećanju protoka turkmenskog plina kroz Iran.
Prema sporazumu o razmjeni koji su Turska i Turkmenistan potpisali u martu 2024., turkmenski plin bit će poslan Iranu i Turskoj, koristeći postojeću iransku plinsku infrastrukturu.
Ovaj potez odražava napore Turske da ojača regionalnu integraciju održavanjem Irana uključenim u povezanost, promet i logistiku.
Saradnja u tim područjima mogla bi pomoći u ublažavanju sigurnosnih zabrinutosti Irana povezanih s koridorom Zangezur. Otkad je koridor označen kao ‘Trumpov koridor ‘, posebno nakon 12-dnevnog rata s Izraelom, iranski osjećaj okruženosti i sigurnosne zabrinutosti samo su se pojačali.
Napori Turske odražavaju njezinu dosljednu regionalnu politiku „regionalnih rješenja za regionalne probleme“.
Ankara vjeruje da se regionalna pitanja mogu riješiti kada zemlje u tom području riješe međusobne nesigurnosti i poštuju međusobni suverenitet i sigurnosne probleme.
U skladu s tim, Araghchijev naglasak na teritorijalnom integritetu Sirije tijekom zajedničke konferencije za novinare bio je značajan rezultat koji je bio u skladu s ovim pristupom.
Uravnotežena i uključiva sigurnosna arhitektura
I Fidan i njegov iranski kolega Araghchi istaknuli su izraelsku prijetnju tijekom konferencije za novinare nakon sastanka , a turski ministar vanjskih poslova nazvao je Izrael “sigurnosnom prijetnjom broj jedan” za regiju.
Također su razgovarali o situacijama u Siriji i Gazi. Zapravo, tijekom zajedničke konferencije za novinare, Fidan je pozvao međunarodnu zajednicu da poduzme mjere kako bi zaustavila izraelski ekspanzionizam preko Sirije i Libanona.
S obzirom na agresivne akcije Izraela od revolucije 8. decembra u Siriji i Libanonu, čini se da se i Turska i Iran kreću prema opreznijem i uravnoteženijem pristupu u suočavanju s izraelskom ekspanzionističkom politikom.
To je posebno relevantno jer je Izrael izveo svoj prvi zračni napad na Bejrut od primirja u Libanonu 27. novembra 2024., što je zabrinjavajući razvoj događaja u nestabilnoj regiji.
U istom tjednu posjeta, Izrael je navodno pripremao novu vojnu operaciju u južnom Libanonu i Siriji.
Osim toga, 25. novembra Izrael je simulirao zračni napad na zapadnu regiju Irana kršeći irački zračni prostor, što je potaknulo Iran da provede vlastite obrambene vježbe.
SAD su također upozorile da iračke, od Irana poduprte milicije trebaju ostati podalje od bilo kakvih izraelskih napada na Hezbollah u Libanonu .
Unatoč sporazumima o prekidu vatre u Libanonu i Gazi, kontinuirano agresivno ponašanje Izraela, kršenja suvereniteta i teritorijalna širenja ostaju glavni izvori nestabilnosti u regiji.
Ove događaje važno je uzeti u obzir u kontekstu ovog posjeta.
S pozitivne strane, obje su se strane složile oko važnosti nastavka primirja u Gazi, pri čemu Turska igra ulogu posrednika, te prelaska u sljedeću fazu.
Araghchi je također ponovio da je stabilnost Sirije vezana uz njezin teritorijalni integritet te da Izrael ostaje najveća prijetnja tom cilju.
Hronični regionalni sigurnosni izazovi
Osim izraelskog pitanja, obje zemlje suočavaju se i s hroničnim sigurnosnim izazovima, posebno zbog terorističkih organizacija i ilegalnih migracija.
Turska je započela s provedbom svoje inicijative „Turska bez terora“, a PKK je objavio da je položio oružje i raspustio se.
Međutim, prisutnost terorističkih organizacija preko granica i dalje je goruće pitanje i regija se mora očistiti od takvih skupina.
U tom smislu, Araghchi je izrazio podršku Irana naporima Turske da se zemlja riješi terorizma, što je značajno u smislu bilateralne saradnje u borbi protiv terorizma.
Slično tome, obje zemlje su također razgovarale o tome kako zajednički riješiti sigurnosna pitanja koja proizlaze iz ilegalnih migracija, posebno iz Afganistana, što je dodalo još jedan sloj njihovoj sigurnosnoj saradnji.
Unatoč raznim sporovima oko regionalnih pitanja poput Sirije, Iraka i Zangezurskog koridora, Fidanov posjet Teheranu pokazuje da Turska i Iran zauzimaju pažljiv i uravnotežen pristup zajedničkim sigurnosnim prijetnjama.
Obje zemlje sve se više usredotočuju na područja od zajedničkog interesa, poput energetike, povezanosti i prometa, dok istovremeno pokušavaju deeskalirati napetosti u spornijim područjima.
U tom smislu, i Turska i Iran, suočeni sa zajedničkim i hitnim sigurnosnim prijetnjama, pokazali su tendenciju odvajanja spornih pitanja od područja poput energetike, povezanosti i prometa, umjesto toga usredotočujući se na zajedničke interese radi jačanja regionalne suradnje.
Ovaj pristup pomaže objema nacijama u upravljanju regionalnim natjecanjem, posebno nakon pobjede u Karabahu 2020. godine.
Turski napori da izgradi model odnosa s Iranom dio su šire strategije integracije svih regionalnih igrača u restrukturirani sigurnosni okvir bez isključivanja ili antagoniziranja bilo koje zemlje.
Zanimljivo je da je na dan Fidanovog posjeta također objavljeno da je zamjenik ministra vanjskih poslova Saudijske Arabije bio u Iranu.
To ukazuje na širi trend suradnje regionalnih zemalja na prevladavanju međusobnog nepovjerenja i izgradnji integriranijeg i uravnoteženijeg sigurnosnog okvira, prenosi TRT.
Izvor vijesti: haber.ba
